logosokak.png

ĐAKOVO I OKOLINA

djakovo-0001.jpg

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji. Grad nosi titulu "Srce Slavonije".  Brojni arheološki lokaliteti nalaze se u gradu i okolici. Oni su ispisali bogatu povijest ovoga grada. Iskopavanja iz 1997. godine potvrđuju život na širem području grada već u neolitiku, oko 5500 godina prije Krista, koji kroz dugu i burnu povijest traje do današnjih dana. U rimsko doba postojalo je ovdje naselje Certissa, a ljepotom ovog kraja bio je oduševljen rimski car Marko Aurelije Probus koji je ovdje dao zasaditi vinograde 277. godine.

U dugoročnim planovima razvoja grada značajno mjesto ima turizam za čiji razvoj Đakovo i okolica imaju izvanredne uvjete. Đakovo turistima nudi obilje povijesnih, kulturnih i prirodnih vrijednosti. Unutar stare jezgre grada nalaze se brojni sakralni objekti koji čine ovaj grad prepoznatljivim u Slavoniji. Središte Đakova je Strossmayerov trg, omeđen katedralom, kurijama, korzom, biskupskim dvorom i sjemeništem. Najistaknutiji spomenik grada je Đakovačka katedrala. Posvećena sv. Petru, građena je od 1866.-1882. godine, a za njeno podizanje je najzaslužniji biskup Josip Juraj Strossmayer. Prema riječima pape Ivana XXIII. đakovačka je katedrala "najljepša crkva između Venecije i Carigrada". Uz katedralu je biskupski dvor sagrađen u baroknom stilu, u kojemu je Dijecezanski muzej Đakovačke biskupije. Đakovačka je biskupija nastala bulom Universi orbis Ecclesiis pape Klementa XIV. od (9. srpnja 1773.) kada su ujedinjene stare biskupije, Bosanska i Srijemska. Katedralni trg zatvara sa sjeverne strane zgrada Bogoslovnog sjemeništa, otvorena 1914. godine. U njoj je izučavan velik broj ljudi koji su dali velik doprinos hrvatskoj katoličkoj crkvi i kulturi. Na istom se trgu nalaze i Kaptolske kurije niz baroknih kurija za stanovanje kanonika.

Građ Đakovo ima mnogo manifestacija: najznačajnije su Silvestarske noći, Đakovački vezovi, Đakovački rezovi, Đakovački bušari, Pola nove godine, Smotra starogradskih plesova i pjesama, Ivanjski krijesovi, Smotra crkvenoga pučkog pjevanja, Đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara.

Ergela

Osnivači ove ergele su bosansko-srijemski biskupi na svojim posjedima u Đakovu. Posjede im je 1239. darovao Koloman, hrvatsko-ugarski kralj. Darovnica je potvrđena 1244., a potvrdio ju je kralj Bela IV. Pisana potvrda o uzgoju konja na ovom posjedu datira iz 1374. godine. Dokument je izdan u povodu vjenčanja bosanskog bana Tvrtka s bugarskom princezom Dorotejom. Vjenčanje je bilo u Đakovu. Za godinu osnivanja uzima se 1506. godina, po čemu je među najstarijima u Europi i najstarija u Hrvatskoj. Ta se godina uzima za godinom osnivanja, iako su se konji organizirano uzgajali i ranije. Razlog je taj što se ustanova naziva poimence ergela. Spominje se da je biskup Mijo Mesarić imao ergelu od 90 arapskih konja. Broj se konja poveća na 130 rasplodnih kobila 1524. godine. Većina je tih konja izginula je zajedno s biskupom Đurom 1526. u bitci na Mohačkom polju.

Za osmanske su se vlasti ergelom su se služili požeški paše. Nakon oslobađanja o Turaka 1687. godine, Turci su za sobom odveli konje s ergele, a ergela je čekala dva desetljeća na obnovu. Dolaskom austrijske vlasti, ergela je obnovljena. Obnovio ju je 1706. biskup Đuro Patačić, zbog potrebe za stalnom stražom u tom pograničnom području. Za to je nabavio iz Carigrada 18 arapskih kobila i 8 pastuha. Napoleonova osvajanja prisiljavaju 1806. godine da se ergelu iseli i smjesti u Đakovo.

Početkom 18. stoljeća ovdje se uzgajaju konji lipicanske pasmine. Na isključivi se uzgoj lipicanaca prešlo za vrijeme dok je biskupom bio J.J.Strossmayer. U naselju Stančiću koji je od 1914. god. sastavni dio poljoprivrednog dobra iz Božjakovine koje u selu uređuje ergelu konja lipicanaca. Ergela je prije drugog svjetskog rata preseljena u Đakovo. Niz godina je Ergela bila u sastavu PIK-a Đakovo.

Danas se Državna ergela Đakovo služi dvjema lokacijama. Jedna je u središtu Đakova i ondje je pastuharna. Druga je Ivandvor koja je 6,5 km od grada.

Izvor: Wikipedia

 

 

fbicon

footerlogoRestoran SOKAK je nastao kao logičan slijed razvoja, te pružanja usluga u sklopu turističke ponude grada Đakova. SOKAK je mjesto za promociju, kušanje i uživanje u vinima ovog dijela Hrvatske. U Sokaku gosti se mogu relaksirati i uživati u prekrasnom ugođaju, podržanim odličnim vinima iz ponude i izvrsno sljubljenim gastronomskim prijedlogom.

 

RADNO VRIJEME 10:00-17:00

 

designer17.png